Šta ovdje imaju, a šta im se u Deželi nudi…
Otima li Slovenija Bosni i Hercegovini radnike, onaj najsposobiniji dio stanovništva, najškolovaniji i najpotentniji?
Sudeći po odlasku Bosanaca u Deželu, te šta sve Slovenci rade na tom planu, moglo bi se i tako reći, ali kada pogledamo uslove koji se tamo nude, onda je to neka sasvim druga priča…
Za bh. građane Slovenija već godinama predstavlja “obećanu zemlju” za zaposlenje.
Tokom prvih devet mjeseci ove godine, posredstvom Agencije za zapošljavanje BiH, u Sloveniji je zaposleno čak 9.934 državljana BiH, što je ekvivalent populacije omanje opštine.
Primjera radi, prema popisu iz 2013. godine, opštine poput Kneževa (9.793 stanovnika), Olova (10.175), Šipova (10.293) i Višegrada (10.668) imale su sličan ili čak manji broj stanovnika.
U 2023. godini, putem 8.020 oglasa za posao, zaposleno je 12.099 bh. radnika, dok je 2022. taj broj iznosio 18.312.
Podaci Agencije pokazuju da je od 2013. do 2021. godine radne dozvole za Sloveniju dobilo 78.042 radnika, s rekordnom 2021. godinom kada je zaposlenje u Sloveniji našlo 19.575 bh. državljana.
Kako navode iz Agencije za zapošljavanje BiH, planirano je da posredovanje u zapošljavanju bh. građana u Sloveniji bude nastavljeno.
Očekuje se potražnja za vozačima, variocima, zidarima, pomoćnim građevinskim radnicima, armiračima, fasaderima, elektroinstalaterima, električarima i stručnjacima u proizvodnoj industriji.
Prošle sedmice u četiri bh grada – Sarajevu, Zenici, Tuzli i Banja Luci, Ambasada Slovenije u BiH i Zavod za zapošljavanje Slovenija organizirali su predavanja na kojima su stručnjaci i poslodavci iz Slovenije detaljno objasnili ključne aspekte tržišta rada i procesa zapošljavanja, kao i prednosti života u Sloveniji. Svi zaiteresirani upoznati su sa raznovrsnim mogućnostima zaposlenja u sektorima kao što su zdravstvo, briga o starijima, transport, i proizvodnja.
Slovenija nudi ali i daje
Slovenci su sve oko prijavljivanja i izdavanja dozvola za rad preuzeli na sebe. Tako molbu za izdavanje dozvole za rad predaju lično zainteresirani i budući poslodavac i to u ambasadi Republike Slovenije, a vaš poslodavac u Sloveniji kod upravne jedinice, koja izdaje dozvolu.
Oni koji dobiju posao potpisuju Ugovor o radu uz obavezan ljekarski pregled prije zapošljavanja, obavezan ispit iz zaštite na radu prije zapošljavanja, obvezan dodatak za užinu i prevoz na posao, najmanje 4 sedmice godišnjeg odmora, puno radno vrijeme iznosi 40 sati rada sedmično, te prijava za zdravstveno i penzijsko osiguranje. Diplome iz BiH su priznate.
Ove godine traže se medicinski radnici, građevinski inženjeri, tesari, kamenoresci, vozači, ljekari, magacioneri, vozači viljuškara, sobarice i čistačice, radnici na kranovima, pekari…
Prosječna plaća u Sloveniji je u junu 2024 iznosila: 2.366,79 eura bruto odnosno 1.501,97 neto. Minimalna plaća za 2024 iznosi: 1.253,90 EUR bruto odnosno 902 EUR neto za puno radno vrijeme.
Okvirna stanarina za garsonjeru u Ljubljani iznosi od 400 do 500 eura, a dvosobnog stana od 700 do 800 eura. Stanarine za stanove u većini ostalih krajeva u Sloveniji su oko 20% niže.Prema podacima Statističkog ureda: prosječna cijena šoljice crne kafe, espressa je 1,48 eura, prosječna cijena ručka u restoranu (meni) je 11,76 eura, kilogram jabuka je 1,51 eura, kilogram goveđeg mesa bez kostiju je 9,59 eura, kilogram sira je 11,12 eura, ulaznica za kino je od 6,09 eura, prosječna osnovna karta javnog prevoza je 1,10 eura, litar motornog benzina 95 iznosi 1,421 eura…
Takve uslove u BiH teško je i zamisliti. Ne tvrdimo da nema onih koji toliko ili više zarađuju, no rijetki su. To su političari i njima bliski ljudi po kabinetima, bezbrojni pomoćnici, zamjenici, savjetnici, tjelohranitelji, vozači službenih automobila…Prosječan puk radi za znatno manje para, i nekako preživljava.
Teza da Slovenci oduzimaju Bosni radnu snagu ima smisla ako se gleda sa aspekta nekog budućeg razvoja u kojem bi se evetualno zbog velikog odlaska ljudi preko granice pojavio manjak radne snage. No, dok taj dan ne svene, načekaćemo se još. Svi ljudi koji iz BiH odu i zaposle se u Sloveniju tamo će i živjeti, trošiti svoje plate, plaćati svoje kirije, ali i poreze svojoj novoj državi. Bosna od toga nema ništa…
No, sve to nije jednosmjerna ulica…
U prvih šest mjeseci ove godine registrirano je 1.041.700.000 konvertibilnih maraka (533 miliona eura) stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini, što predstavlja povećanje od 30,4 posto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Centralna banka BiH. Najviše investicija stiglo je iz Austrije, Hrvatske, Srbije i – Slovenije.
Iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) ocijenili su kako navedeni podaci potvrđuju trend rasta stranih investicija u prvoj polovici ove godine. Međutim, dodaju, ostaje za vidjeti kakva će biti kretanja do kraja godine.
Najviše ukupnih stranih investicija registrirano je u području financijskih usluga, zatim u telekomunikacijama i trgovini na veliko. Na ta tri područja, ističe FIPA, odnosi se gotovo 40 posto iznosa investicija.
Slovenija među top pet zemalja po investicijama
„Prema grupama djelatnosti, u okviru proizvodnje (primarna, industrijska i proizvodnja struje) investirano je 37,7 posto od ukupnih direktnih stranih investicija u BiH, slijedi bankarski sektor sa 19,6 posto, trgovina 14,3 posto i telekomunikacije (ICT) 11,4 posto“, kažu iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.
Dakle, Slovenci ulažu u BiH, i to mnogo, ipak, to su ulaganja u grane koje su najprofitabilnije, što je i normalno, jer im je interes da zarade što prije i što više, ali u bankarskom sektoru, te trgovinama i telekomunikacijama se baš i ne otvara mnogo novih radnih mjesta za Bosance i Hercegovce. Njih, radije, pozivaju sebi…
Saradnja između Bosne i Hercegovine i Slovenije pruža snažan poticaj ekonomskom razvoju za obje zemlje. Otvorenost za investicije, trgovinska razmjena i zajednički projekti doprinose stvaranju radnih mjesta, povećanju konkurentnosti i diversifikaciji ekonomije.
Jure Peljhan, član Uprave NLB Banke i predsjednik Slovenskog udruženja privrednika u BiH, kazao je za Bloomberg Adriju kako udruženje gradi platformu za sve slovenske kompanije koje žele investirati u BiH, kao i za one koje su već tu, ali i za kompanije iz naše zemlje koje bi željele sarađivati sa slovenskim kompanijama. Slovenske kompanije u BiH su uvijek bile među top pet zemalja po investicijama – kaže Peljhan, dodavši kako Udruženje trenutno ima 28 članova, s više od pet hiljada radnika koje zapošljavaju.
Dodaje kako je BiH zanimljiva za slovenska investiranja, naročito zbog jezičke i kulturološke sličnosti, te geografske blizine. BiH ima stratešku poziciju, ona je most između Zapada i Istoka, te most od centralne Evrope prema moru, tako da ima dosta veliko tržište, stabilno tržište, dobre prirodne resurse, što su važni faktori za investitore – kaže Peljhan.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje u BiH, Slovenija je u 2023. godini u BiH uvezla robe u vrijednosti od 2.072.646.357,24 KM, dok je za isti period naša država u Sloveniju izvezla 935.626.116,28 KM.
Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar, koja je početkom februara posjetila BiH, izjavila je kako je ova država već pomagala BiH na evropskom putu i nastavit će to činiti jer smatra da BiH zaslužuje članstvo u Evropskoj uniji, te je u razgovoru s predstavnicima mnogih država postignut dogovor da se u martu razmotri mogući početak pregovora o članstvu.
Kako je iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) rečeno za Bloomberg Adriju, Slovenija je među najznačajnijim investitorima u našoj zemlji.
Slovenci su značajno sudjelovali i u opremanju i modernizaciji Oružanih snaga BiH, posebmo u nabaljanju terenskih vozila. Njihov Caritas zajedno sa Caritasom Hrvatske aktivno se ulučio u pomoć poplavljenim područjima BiH prošlog mjeseca… Prema trenutno dostupnim podacima, u ukupnom iznosu DSI iz Republike Slovenije u BiH investicije u oblast finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja učestvuju sa 32,7 posto, u prerađivačku industriju sa 26 posto, a investicije u oblast trgovine učestvuju sa 24,3 posto – navode iz FIPE.
Nedostatak radne snage u Sloveniji prisiljava poslodavce da potraže talente izvan svojih granica. Dok su u prošlosti najviše radnika iz zemalja Adria regije privlačili u građevinsku industriju, sada se ta slika značajno mijenja. Postoji rastuća potreba za radnom snagom u zdravstvu i prerađivačkoj industriji.
Zavod za zapošljavanje iz Slovenije aktivno traži ljude u zemljama bivše Jugoslavije. Prezentacije koje su pomenute u četiri bh. grada zapravo su inicirane od oko 50 kompanija koje su tražili novu radnu snagu.
Zbog poboljšavanja odnosa, od januara ove godine poslodavci i radnici imaju mogućnost sklopiti ugovor o radu na dva jezika, slovenskom i jednom od zvaničnih jezika u BiH.
Ova novina ima za cilj osigurati da radnici budu upoznati s uslovima rada, podići nivo njihove zaštite i razumijevanje različitih stavki u ugovoru, kao što su probni rad, trajanje ugovora o zaposlenju od najmanje godinu dana i ograničenje rada isključivo na radnom mjestu navedenom u ugovoru i dozvoli, piše Bloomberg Adria.
I dok se na mikro planu, u porodicama onih koji se odluče Bosnu zamijeniti Slovenijom život praktično iz temelja mijenja, vjerujemo na bolje, za državu BiH to ima i pozitivnih i negativnih efekata. Broj nezaposlenih se, sigurno, smanjuje odlaskom mnogih koji u BIH traže posao, ti ljudi počinju sasvim solidno zarađivati i njihove porodice od toga bolje živjeti. Nešto para se i donese u Bosnu.
Ipak, ono najvažnije, ljudski potencijal koji ima nezimjernu vrijednost, neumitno odlazi. Možemo li to zemjeriti budućim dijasporcima, gastarbajterima u Sloveniji ili bilo gdje drugo? Ne, naravno, ali se i ovdje, još jednom možemo zapitati šta i za koga rade brojne vlade i ministri u BiH od općina, kantona, Federacije i države? Za koga oni postoje i kakav im je cilj?
Jesu li nam za to krivi Slovenci ili možda Nijemci? Oni sada dolaze širom Bosne, objašnjavaju ljudima šta nude i praktično iz uzimaju za ruku i odvode. Odlaze mladi, školovani ljudi, ali i oni sa malo manje škole, jer su se za to i školovali – da kada završe i dobiju diplome počnu raditi i zarađivati i graditi svoj i život svoje porodice na tome. U Bosni to mnogi ne mogu. A naša vlast to samo gleda…gleda i šuti…
