U Tuzli u organizaciji Udruženja za bolesti štitnjače “ŠTIT” TK, u subotu, 11.12.2021.godine održane su edukativne radionice i okrugli sto po projektu “Prevencija karcinogenih i nekarcinogenih bolesti štitnjače sa aspekta endokrinih disruptora”. Ovim projektom okupljeni su stručnjaci iz oblasti ekologije, zdravstva, obrazovanja, lokalnog i kantonalnog nivoa vlasti, predstavnici realnog sektora s ciljem daljeg transfera prikupljenog znanja opštoj populaciji ljudi i pokretanja procesa implementacije zajednički donesenih zaključaka kako bi se zajedničkim djelovanjem unaprijedio sistem prevencije nastanka i razvoja bolesti uzrokovanih kontamintantima iz okoliša.
Projekat su podržali, Grad Živinice i ComiteBosnie Mir Sada, Lyon, Francuska, te volonteri i aktivisti Udruženja “Štit”.
U uvodnom obraćanju prisutne je pozdravila i zaželila sretan rad predsjednica Udruženja Fehrija Šljivić.
Teme po ovoj AGENDI su:
– “Determinacija i kvantifikacija zagađujućih materija u životnoj sredini Tuzlanskog kantona”.
– “Mjere i rješenja za smanjenje i uklanjanje zagađujućih materija iz zraka, vode i zemljišta”, ove teme predstavila je dr.sci. Mirnesa Zohorović ing. zaštite sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
– “Riziko faktori za nastanak karcinogenih i nekarcinogenih bolesti štitnjače”.
– “Optimalni terapijski i protokol u liječenju štitnjače”, ove teme prisutnim je predstavila prim.mr.sci Belkisa Izić sa UKC Tuzla.
– “Endokrini disruptori prisutni u okolišu i njihov uticaj na zdravlje ljudi”. i
– “Prevencija karcinogenih i nekarcinogenih bolesti štitnjače kroz smanjenje izloženosti okolišnim kontaminantima”, predstavila je dr.sci. Maida Šljivić Husejnović, docent i toksikolog sa Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Nakon uspješno obrađenih svih tema, kroz diskusiju i okrugli sto doneseni su zaključci :
- Budući da bolesti štitnjače pogađaju na milijune ljudi širom svijeta, utječući na njihov svakidašnji život i aktivnosti pojedinca u smislu poremećaja zdravstvenog stanja i smanjenja kvalitete života, vrlo je nužna edukacija o tome kako sami pregledati štitnjaču te kako su stres i prehrana povezani s ovom žlijezdom, koju nazivaju energetskom centralom organizma.
Edukacija ne prestaje formalnim obrazovanjem. Edukaciju stanovništva je potrebno prilagoditi širokim narodnim masama putem raznih medija informisanja.
- Tuzlanski kanton ima kvalitetne Zakone i akte u pogledu zaštite životne sredine ali je potrebna pojačana kontrola i primjena kaznenih mjera za sve subjekte koji zagađuju okolinu.
- Sistem za praćenje kvaliteta zraka na području Tuzlanskog kantona funkcioniše od 2003. Sistem se sastoji od jedne mobilne i pet stacionarnih automatskih mjernih stanica. Na području TK postoje mjere koje se odnose na mjerenje kvalitete zraka i preporuke za smanjeno kretanje u periodu kada je zagađenost zraka iznad dozvoljenog. Praćenje informacija o zagađenosti zraka je javno i objektivno. Upozoravaju se rizične grupe stanovništva za smanjenje kretanja i apeluje za smanjenje korištenja motornih vozila. Građanima se ne preporučuje duži boravak na otvorenom. Ukoliko je kretanje napolju neophodno, preporučuje se disanje isključivo na nos, te korištenje zaštite u vidu šala ili marame za prekrivanje usta i nosa. Ove preporuke se odnose na sve građane, a posebno na rizične grupe stanovništva kao što su trudnice, starije osobe, osobe s hroničnim bolestima respiratornih organa (kao što su astma i bronhitis) te oboljenjima srca, kao i djeci.
No, i dalje ostaje otvoren problem zagađenosti zraka .
Najznačajniji mediji izloženosti okolišnim endokrinim disruptorima ,kako navodi dr.sci. Maida Šljivić Husejnović, toksikolog i docent sa Farmaceutskog fakulteta Univeriteta u Tuzli, su hrana, voda, zrak, kozmetika, lijekovi, dodaci ishrani, plastična ambalaža, odjeća, obuća … Iz ovog je izvučen zaključak da svaki pojedinac može samostalno uticati na eliminaciju štetnih materija iz svoje neposredne okoline, te se preporučuju aktivnosti raznih udruženja koje će promovirati i zagovarati aktivnosti redukcije zagađenja i izloženosti ljudi.
Obezbjediti preventivni pregled štitne žlijezde djeci još u ranim godinama života. Potrebno je unaprijediti javni prevoz, sufinansirati građanima za obnovljive izvore energije, naći načine djelovanja u urgentnim situacijama, dosljedno realizirati odluku o dimnjačarskim aktivnostima… samo su neki od zaključaka sa Okruglog stola .
- Imperativ je educiranje stanovništva o uzrocima tegoba sa štitnjačom, pretragama, lijekovima i raku štitnjače.
Edukaciju stanovništva bi trebali provesti stručni zdravstveni i ekološki radnici. Bitno se upoznati se sa rizicima za razvoj karcinoma štitne žlijezde te o posljedicama ionizirajućeg značenja, o utjecaju radioaktivnog joda i uticaju o zagađenja okoline na zdravlje štitne žlijezde .
Udruženje “Štit” također se bori i provodi izvansistemske aktivnosti koje će, povećati podršku oboljelima i članovima njihovih porodica, u smislu podizanja svijesti o ulozi i značaju štitnjače, prevenciji bolesti i svim bolestima štitnjače kroz osnaživanje oboljelih pružajući različite vidove pomoći kroz razne radionice: psihološke, ljekarske informativne i savjetodavne, kreativne te grupe za samopomoć, sve shodno potrebama i prioritetima oboljelih.
- Još jedan od zaključaka sa Okruglog stola je prevenirati bolesti štitne žlijezde smanjenjem izloženosti endokrinim disruptorima. Svako od nas se može informisati o kvaliteti onoga što unosimo u organizam hranom ili putem kozmetike … Čitati etikete sa ambalaže o sastojcima proizvoda, te eliminacija onih koji u sebi sadrže endokrine disruptore koji su široko prisutni i lako dostupni (npr.fungicidi, pesticidi, parabeni, itd).
- Na kraju je zaključeno da sva saznanja treba prenositi na druge ljude u okolini, a to upravo čini Udruženje “Štit”, kroz edukativne radionice i okrugle stolove gdje okuplja stručnjake iz oblasti ekologije, zdravstva, obrazovanja, lokalnog i kantonalnog nivoa vlasti, predstavnike realnog sektora s ciljem daljeg transfera prikupljenog znanja opštoj populaciji ljudi i pokretanja procesa implementacije zajednički donesenih zaključaka kako bi zajedničkim djelovanjem unaprijedili sistem prevencije nastanka i razvoja nekancerogenih i kancerogenih endokrinih bolesti uzrokovanih kontaminantima iz okoliša. Potreban je multidisciplinaran pristup smanjenju zagađenja okoliša, a bitan je razvoj lične odgovornosti prema zdravom okolišu što će rezultirati zdravijim i ekonomski efikasnijim društvom.
