Dodik i “dodici” uzalud se nadaju da će RS moći provoditi izbore

Ustavni sud BiH ranije odlučio da CIK-u niko ne može oduzeti nadležnosti

Ne može se propisati mogućnost preuzimanja bilo kojih ovlasti CIK-a niti entiteti mogu kontrolisati Centralni birački spisak.

Tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je danas nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, izazvale su lavinu burnih reakcija u entitetu RS .

Vladajuća bulumenta u RS, u strahu od transparentnog izbornog procesa koji će ubuduće biti praćen skeniranjem glasačkih listića i uvođenjem drugih tehnologija, ali i promjenom izbora biračkih odbora, ponovo je aktivirala priču o donošenju izbornog zakona RS.

Jasno je da se vladajuća koalicija u RS najviše uplašila gubitka vlasti u tom entitetu, jer prema pripremljenoj radnoj verziji svog zakona teoretski već prenosi nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u domenu izbora entitetskih i općinskih organa vlasti na entitetsku izbornu komisiju. 

Ukinute sve odredbe koje su zadirale u nadležnost CIK-a 

Još se ne zna hoće li se predsjednik RS Milorad Dodik (SNSD) i njegovi koalicioni partneri upustiti u još jednu avanturu kršenja Ustava BiH i hoće li u namjeri da spriječe zaustavljanje krađe na izborima, što im očigledno ne odgovara, uputiti u skupštinsku proceduru svoj zakon. 

Poznato je da Dodik pred Sudom BiH već odgovara po optužnici za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Faksimil dijela Odluke Ustavnog suda BiH iz 2012. godine

Jasno je da ako NSRS i donese izborni zakon tog entiteta da će on biti stavljen van snage odlukom visokog predstavnika ili Ustavnog suda BIH. 

Naime, u RS je ranije već postojao sličan zakon s kojim se željela preuzeti nadležnost provedbe izbora od CIK-a i prenijeti je na entitetsku komisiju.

Međutim, Ustavni sud BiH u maju 2012. godine na zahtjev  Sulejmana Tihića, tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH razmatra taj zakon i u cijelosti ukida one odredbe koje su između ostalog zadirale u nadležnost Centralne izborne komisije BiH.

Riječ je o odluci Ustavnog suda BiH u predmetu broj U -4/12.

“Ustavni sud smatra da se osporenim zakonom ne može propisati mogućnost preuzimanja bilo kojih ovlasti CIK-a, niti se entitetskim zakonom može propisati mogućnost CIK-a da određene svoje ovlasti prenese na druge izborne komisije, zato što takva mogućnost nije eksplicitno propisana Izbornim zakonom BiH, jedinim aktom koji može propisivati nadležnosti i ovlasti CIK-a.

Dodik: Već odgovara po optužnici za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Uzimajući u obzir sve navedeno, Ustavni sud smatra da je odredba člana 4. stav 1. tačka 1. osporenog zakona suprotna članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja obaveza i ograničenja koja su utvrđena u vezi s pitanjem nadležnosti entitetskih izbornih komisija u Izbornom zakonu BiH kao ‘odluci institucija Bosne i Hercegovine’.

Prema tome, navedena odredba krši i princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine“, stoji u ranijoj Odluci Ustavnog suda BiH koja u potpunosti isključuje mogućnost preuzimanja nadležnosti entiteske izborne komisije od CIK-a.

Neustavni zakon bio bi još jedno “mrtvo slovo na papiru”

Provedbe izbora nema bez Centralnog biračkog spiska, a Ustavni sud BiH je istom odlukom o ranijem Izbornom zakonu RS-a koji je htio oteti i kontrolu nad tim spiskom, kao što se planira i u novom zakonu RS-a,  jasno potcrtao da je CIK jedini nadležan i za Centralni birački spisak.

“Ustavni sud ukazuje da je nesumnjivo da je članom 2.9 stav 1. tačka 4. Izbornog zakona BiH propisana isključiva odgovornost CIK-a za ‘tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine’.

Dalje, članom 3.8 stav 5. Izbornog zakona BiH propisana je nadležnost CIK-a da ‘svojim propisima bliže utvrdi način odgovornosti za rad, rok za uspostavljanje i sva druga pitanja bitna za rad Centra za birački spisak’.

Dakle, nesumnjivo se može zaključiti da je CIK jedina nadležna da uređuje sva pitanja u vezi s Centrom za birački spisak.

 Entitetska Izborna komisija ne može preuzeti nadležnosti CIK-a BiH

Ratio ovakvog rješenja nesumnjivo je u tome da se osigura pravna sigurnost u odnosu na tačnost podataka i pravilnost rada Centra za birački spisak na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, a sve s ciljem da se osigura provođenje fer i demokratskih izbora“, stoji između ostalog u odluci Ustavnog suda BiH iz 2012. godine.

Stoga, jasno je i da bi u slučaju da se NSRS odluči na usvajanje svog izbornog zakona, taj zakon bio „mrtvo slovo na papiru“ i još jedan neustavni dokument. 

Zato je jasno da taj zakon neće biti „lijek“ za  Dodika i njegove politički partneri u prevladavanju straha zbog sprečavanja izbornih krađa i gubitka vlasti. 

No, nesumnjivo je da će vlast RS-a koja pokazuje da je u velikoj panici i da ima nesavladiv strah od skenera, elektronskog brojanja glasova i uvođenja drugih tehnologija na izborima koji sprečavaju malverzacije u kojima su se oni godinama dobro uvježbali već pokušati naći izlaz iz novonastale situacije stvaranjem nekog novog pravnog ili drugog haosa. 

Valtertuzlanski.ba /Raport.ba