Ima li išta ljepše nego raditi ono što uistinu volite i još u tome biti uspješni. Tuzlanka Amina Muharemagić spojila je profesiju, posao i ljubav prema prirodi.
Da biste bili uspješni u biznisu morate biti hrabri, prvi i originalni. Takva je bila mlada Tuzlanka Amina Muharemagić koja je danas uspješna poduzetnica i vlasnica firme koja se bavi proizvodnjom, otkupom, pakovanjem i distribucijom prirodnog meda, domaćeg jabukovog pekmeza i jabukovog sirćeta.
A sve je kod Amine, od ideje do realizacije, krenulo sasvim slučajno i spontano uz šoljicu čaja još za vrijeme studentskih dana.
– Mladi, nezaposleni ljudi mnogo vremena i energije troše u ispitivanju mogućih puteva uspjeha i traženju sreće u biznisu. Ideja o pokretanju biznisa meni je, mogu reći, servirana u jednom od kafića u vidu čaja i kesice meda stranog proizvođača za vrijeme pauze između studentskih predavanja. To je bilo nešto što je u potpunosti promijenilo moj život. Shvatila sam da uz čaj uvijek dobijemo neki uvozni med, kaže pomalo i ljutito Amina pitajući se zašto to ne bi bio naš, bosanski med.
Kada je, prije više od jedne decenije, krenula sa pokretanjem firme “BEEMED”, koja je smještena u Poslovnom inkubatoru Lipnica, za Aminu je to bila velika nepoznanica i ulazak u jedan potpuno novi svijet.
Amina Muharemagić – Primjer uspješne poduzetnice u polju Zelene ekonomije.
– Danas imam udio od 30 košnica sa jednim od pčelara, ali niko u mojoj porodici, pa ni ja, nikada se nismo bavili pčelarstvom i o tome, prije otvaranja firme, nisam znala apsolutno ništa. Znala sam da u Bosni i Hercegovini i na Tuzlanskom kantonu imamo odlične prirodne uslove i bogatstvo biljnog svijeta što je jedan od preduslova za gajenje pčela. Znala sam da ima mnogo onih koji se bave pčelarstvom uglavnom iz ljubavi i hobija i samo kako bi zadovoljili potrebe svoje porodice, ali i onih koji na taj način uspijevaju obezbijediti dopunu kućnog budžeta bez da se usuđuju pokrenuti ozbiljniju proizvodnju iz straha od nemogućnosti plasiranja proizvoda. Istraživanje tržišta koje sam radila, također je pokazalo da se puno meda uvozi pa je za mene kao ekonomisticu veliki izazov bio da što više proizvoda plasiram u BiH. Željela sam podržati lokalne proizvođače, kojih je veoma mnogo, pomoći ljudima iz ruralnih sredina i potaknuti ih na veću proizvodnju bez straha da li će moći pronaći tržište za svoj proizvod u koji su uložili toliko mnogo vremena i truda.
Pčele igraju veoma važnu ulogu i u drugim granama Zelene ekonomije.
Mada kao žena poduzetnica nije nailazila na prepreke u radu Amini nije uvijek bilo sve lako i jednostavno. U posao je krenula sama uz malu ili nikakvu podršku. Pčelarstvo je bilo nedovoljno razvijeno, a poticaji za bavljenje ovim poslom veoma mali što se u značajnoj mjeri još uvijek nije promijenilo.
– Trenutno imamo šest zaposlenih sa mrežom od oko 180 kooperanata kojima pomažemo da sistem pčelarenja uspostave na veći nivo. Med i sve pčelinje proizvode poput polena, propolisa i matične mliječi prikupljamo od pčelara čije su pčele imale ispaše u području Majevice, Ozrena i Konjuha, a domaći pekmez i sirće od domaćinstava na čijoj, generacijama nasleđivanoj zemlji, rastu stare sorte jabuka i očuvana stabla divlje jabuke. Na ovaj način pomažemo male proizvođače, a Bosna i Hercegovina postaje bogatija za nova radna mjesta i nove mlade proizvodne obrte. Pekmez od jabuka, primjera radi, je proizvod koji je karakterističan za sjeveroistočnu Bosnu i nema ga. To nije komercijalni proizvod, a mi smo došli do nivoa da otkupljujemo i plasiramo 10 tona pekmeza koji čak izvozimo i u daleku Australiju.
BEEMED pruža siguran posao za 6 zaposlenih osoba i preko 180 kooperanata na terenu.
Tuzlanka Amina Muharemagić spojila je profesiju, posao i ljubav prema prirodi, a ima li išta ljepše nego raditi ono što uistinu volite i još u tome biti uspješni. Za putovanja, planinarenje, duge šetnje i boravak u prirodi, koji ujedno podrazumijeva i socijalno distanciranje, koristi svaku priliku. Ako se tome dodaju sve blagodeti pčelinjih proizvoda onda je pčelarstvo najbolja stvar kojom se možete baviti u vrijeme korone, kaže sa smješkom Amina naglašavajući da pčele imaju ogromnu ulogu u ekosistemu jer oprašuju oko 70 posto biljaka koje koristimo u ishrani.
Jedan dio proizvoda BEEMED-a
– Bez pčela nema oprašivanja, nema ploda, nema hrane, a ne bi bilo ni ljudi. Značaj pčelarenja je višestruk kako za čovjeka tako i za prirodu. Onima koji u taj posao uđu samo radi interesa biće jako teško za razliku od onih koji računaju da će na taj način, osim zarade, dobiti i ono nematerijalno. Da će dobiti boravak u čistoj prirodi, na čistom zraku, dobiti zdravu hranu za koju u doba pandemije vlada posebno veliki interes.
U vrijeme kada sve više mladih odlazi iz Bosne i Hercegovine Amina je odabrala da svoj život gradi na rodnoj grudi i svoj lični uspjeh nesebično podijeli sa zajednicom u kojoj živi što nije prošlo nezapaženo.
– Raduje me da su ljudi prepoznali domaći proizvod i podržavaju cjelokupni lanac vrijednosti u sistemu. Mladima bih poručila da se u Bosni i Hercegovini može uspjeti i da se snovi i ideje uz uporan rad i vjeru u sebe i svoje kvalitete mogu ostvariti.
BEEMED svoje proizvode brižljivo sortira, pakuje i plasira na tržište Bosne i Hercegovine pa sve do Australije.
Sezone pčelarenja posljednjih nekoliko godina nisu dobre. Vremenske prilike su uticale na to da nema velike proizvodnje meda. Bez obzira na to “BEEMED” danas posluje profitabilno, uspješno i društveno odgovorno, a kako kaže Amina na tome neće stati. Žele nastaviti sa širenjem mreže kooperanata, zaposliti nove ljude, pospješiti pčelarstvo i barem djelimično vratiti dug prema prirodi koju nesebično eksploatišemo od pamtivjeka.
Za one koji žele saznati više o BEEMED-u mogu posjetiti www.beemed.ba
Senad Mahmutbegović – novinar Radio Banovići
*Ovaj članak je izabran kao najbolji u okviru konkursa za novinarsku priču o najboljoj praksi zelene ekonomije. Članak je nastao u sklopu projekta umrežavanja i zagovaranja za zelenu ekonomiju (NAGE) Mreže za ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini, a uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost Mreže za ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini i ne odražava nužno stavove Evropske unije.
