Američke sankcije “nisu nimalo benigne”

Iza zatvorenih vrata danima traju konsultacije u političkim krugovima bh. entiteta Republika Srpska, a nakon što su domaće banke počele zatvarati račune fizičkim i pravnim licima koja su pod američkim sankcijama. Banke šute, Amerikanci najavljuju proširenje ove liste, Evropa prijeti svojim mjerama, a mnogi pitaju hoće li kolateral biti građani?

 Vladi RS užurbano od početka radne sedmice, premijer Višković bi da ispuni obećanje dato u ekspozeu, te završi projekat socijalne karte.

Koliko ima građana u stanju socijalne potrebe, te kako im pomoći sistemski, transparentno, jednakopravno za sve:

“Tu imate 67.000 ljudi koji se nalaze u okviru tog segmenta”, navodi Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.

Konkretna brojka odnosi se na projekat energetski zaštićenog potrošača, a brojke u socijalnoj karti biće manje, ističe premijer Višković.

On sam u ličnim je problemima zbog američkih sankcija, ali ne bi da otkriva da li mu je banka ugasila račun.

“To je moje lično pravo i ne treba da time opterećujemo građane”.

Građani su ipak opterećeni, posebno oni koji su zaposleni u firmama pod sankcijama SAD. Ako banke ugase račune svih preduzeća s američke crne liste, lančano bi stotine građana mogle ostati bez posla, strahuje se.

“Našli smo rješenja, rješenja nisu za javnost. Ne želimo da te iste radnike i te iste firme dovedemo u probleme. Izvinite, ne mora javnost da bude upoznata sa svim detaljima, ne zato da bi mi izbjegli javnost nego da bi izbjegli te što nam rade o glavi”, poručuje Višković.

O glavi političkom vrhu radi SAD, optužuje još jednom predsjednik RS Milorad Dodik. Politika sile, sankcija i ucjene neće proći, tvita Dodik.

Posljedica sankcija je i gašenje računa humanitarne fondacije Srpska kuća koju je pokrenula Gorica Dodik. Nakon svega, ipak je ponosna na izgrađene domove za višečlane porodice ali i ogorčena na SAD. Smeta im kaže sve što podrazumijeva prezime Dodik.

“Svakodnevno svjedočimo monstruoznim akcijama koje širom svijeta čini otadžbina Michaela Murphyja, svjedočimo zlu koje se rađa u njegovoj zemlji i koje metastazira brzinom svijetlosti, ali bez obzira na sve, oni su sebi dali za pravo da budu prijeki sud i da se iživljavaju nad svima onima koji ne učestvuju u njihovom zločinu”, smatra Gorica Dodik.

I Evropsko vijeće produžilo je okvir restriktivnih mjera za BiH za dvije godine.

Ciljanim restrikcijama, poput zamrzavanja imovine, ili zabrane putovanja tako i dalje prijete iz Brisela svima koji ne poštuju “suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak Bosne i Hercegovine”.

Targetirane sankcije, strahuje se, kaže profesor međunarodnog prava Dragan Dakić, donijeće kolektivnu štetu, a sve što se dešava smatra teškim kršenjem međunarodnog prava.

“Nemoguće ako vi stavite neko pravno lice pod sankcije da radnici u tom pravnom licu ne trpe posljedice. Kako će ako se zatvori račun tom pravnom licu ti radnici primiti platu. Osnovna ljudska prava se dovode u pitanje. Već je viđeno i da se prelije tj. da i sama EU isprati tu vrstu politike SAD, bez obzira što je to kršenje međunarodnog prava. Da li su te sankcije benigne kao što smo u početku mislili, ja bih rekao da nisu nimalo benigne”, kaže Dakić.

Dio američkog Kongresa usvojio je zakon o sankcijama i podršci stabilnosti Dejtonskoj BiH. U tekstu koji mora proći i Senat, pominju “loše aktere poput Milorada Dodika koji nastavlja svoju agendu secesionizma, korupcije i destabilizacije”.

“SAD kao jednoj od najvećih svjetskih sila nije potrebno da se miješa u unutrašnja politička pitanja u BiH”, ocjenjuje poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković.

Čiji građani sa zebnjom prate geostrateška pomjeranja i plaše se da će biti kolateral.

U Vladi RS kažu danonoćno rade na zaštiti radnih mjesta radnika zaposlenih u firmama pod američkim sankcijama.

Pod sankcijama SAD zbog navodi se “korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sprazuma” je 28 osoba i čak 18 kompanija iz Bosne i Hercegovine, između ostalih Integral Inženjering, ATV, Agape i drugi.